RUSKA LITERATURA NA "SVJETSKOJ RAZINI": RUSKI DETEKTIVSKI ROMAN POSLIJE 1990.

In the 1990s the book market and the production and reception of literature in Russia radically changed, conforming to Western patterns. This transformation is mostly – and even from the side of scholars – estimated as an emancipatory development. But unlike vanguard postmodern literature, which considers and ironically reverses clichés and stereotypes, mass fiction provides unambiguous elements to identify with (positively or negatively). The paper focuses on Russian detective novels since the 1990s – exemplarily on the basis of a novel by Aleksandra Marinina – to show how Russian stereotypes are preserved in universal patterns of character and plot and how the reception against the background of Russian as well as of Western society is made possible.U Rusiji su se u devedesetim godinama dvadesetoga stoljeća tržište knjiga te proizvodnja i recepcija literature radikalno promijenili, u skladu sa zapadnjačkim obrascima. Tu je transformaciju većina, pa čak i stručna javnost, ocijenila pravom emancipacijom. No za razliku od avangardne postmodernističke literature, koja uvažava klišeje i stereotipe te ih ironično izvrće, popularna fikcija pruža nedvosmislene elemente za identifikaciju i s pozitivnim i s negativnim. Analiza jednog od kriminalističkih romana Aleksandre Marinine pokazuje da pretpostavljene oslobađajuće implikacije, kao što su promjena uloge žene, razjašnjenje slučaja povezanog s političkim intrigama i kažnjavanje krivaca, u društvu koje prilično podsjeća na okolnosti u suvremenoj Rusiji, nisu dane radi izlaganja edukativnih ideja. One su prije svega iskorištene za povećanje empatije čitatelja prema protagonistima romana. Promjene koje se dogode u vlasti, a koje Marinina spominje na kraju romana, dovode ipak do potencijalnog hepienda. Taj pomirljivi kraj ojačava zadane strukture i funkcije kao zadovoljštinu čitatelju koji se identificirao s moralno ispravnim karakterima pa se stoga može osjećati u pravu